Војска и војне теме
Re: Војска и војне теме
И горе су ствари дешавале од препродаје оружја џихадистима преко СДПР и Емирата.
- Ultra Sarma
- Posts: 334
- Joined: Mon Mar 14, 2016 9:00 am
- Location: Zapadni Beograd
Re: Војска и војне теме
Mi ako prodajemo Saudiskoj Arabiji oruzije na nacin koji je propisan, nista lose ne radimo. To da oruzije ide u ruke ID i sto se to zna je posebna prica, ali mi smo to prodali SA kako treba i tu prestaje bilo kakva nasa odgovornost. Pare su pare i ako mislimo da zaradimo na oruziju mora ovako i na tome nam nece zameriti niko, ni Rusi, jer svi pa i oni tako rade... Bitno je da krusik i ostali rade punom parom, a mudzosi mogu slobodno da se ubijaju nasim automatima, a mi da posmatramo i zaradjujemo na tome.
Комунисти бандо без морала
ви убисте Дражу ђенерала
ви убисте Дражу ђенерала
-
- Posts: 116
- Joined: Fri Feb 05, 2016 3:48 pm
Re: Војска и војне теме
negde sam procitao da je srbija medju top 3 uvoznika municije u sjedinjenim drzavama. u danasnje vreme proizvodnja municije i oruzja je najunosniji biznis. ove nase fabrike nemaju dovoljno kapaciteta da zadovolje potraznju.
Re: Војска и војне теме
Jebo sam mu mater, i brisanju slova S, da ga jebes, nece...
Elem...
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=wwfq4l3HMds&t=644s[/youtube]
Elem...
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=wwfq4l3HMds&t=644s[/youtube]
Re: RE: Re: Војска и војне теме
dennycrane wrote:ubijen i givi...
Upravo sam hteo da napisem.
Kazu u eksploziji u njegovoj kuci...
Izgleda da ova ofanziva sto spremaju nije lazna,poslednja vest je da su svu vojsku sa granice sa Krimom prebacili ka Donbasu
Re: Војска и војне теме
Скаменио сам се дословно, зготивио сам баш лика кроз оне клипове и целу његову причу, ауууу, овако сам се осећао последњи пут кад су Караџића осудили....
Re: Војска и војне теме
Verovatno najharizmaticniji ratni komandant proruskih snaga. Veoma mi je zao. Nekako mi ne ide u glavu, svi bitni ratni komandanti i Givi i Motorola, ubijeni su u eksplozijama, van ratnih dejstava. Stvarno sumnjam u sposobnost ukrajinske vojske i diverzanata (koji ne mogu da uz svu pomoc naprave neki veci ratni pomak), da uspeju da se infiltriraju u sred proruske teritorije i izvedu ovakve likvidacije. Ako su sposobni za tako nesto, onda svaka cast. Ali ovo mi mirise na nesto drugo, mnogo zlokobnije od dejstva ukrajinaca.
Re: Војска и војне теме
Mislim da su u eksplozijama stradali i Drojmov i Batka iz Prizraka.
Ja mislim da je to uradjeno ciljano da se pobiju svi bitni komandanti i da kad krene ofanziva (a mislim da je pitanje dana) da rusi budu totalno destabilisani i pometeni.
Ja mislim da je to uradjeno ciljano da se pobiju svi bitni komandanti i da kad krene ofanziva (a mislim da je pitanje dana) da rusi budu totalno destabilisani i pometeni.
-
- Posts: 712
- Joined: Sun Feb 07, 2016 10:57 pm
Re: Војска и војне теме
Ne bih bas rekao da ce da krene bilo kakva ofanziva posto Ukrajinci dobro znaju sta ce da se desi ako napadnu Ruse na samoj granici sa Rusijom. Pa nije to RSK sa Srbijom iza ledja kojom vlada nesposobni Milosevic
Re: Војска и војне теме
Ал шта ти је проклета западњачка телевизија да нико није пренјео ову вијест код нас.
- нуклеарни удар
- Posts: 296
- Joined: Sat Jan 30, 2016 11:17 pm
Re: Војска и војне теме
Još jedna misteriozna smrt u Donbasu: Tko je ubio zapovjednika Givija?
Zapovjednik bataljona 'Somalija' vojske Donjecke Narodne Republike, pukovnik Mihajil Tolstih Givi (36) poginuo je jutros od granate u svojem uredu u Makejevki. Projektil koji je kroz prozor uletio u Tolstihov ured ispaljen je iz minobacača Šmel, ili je bomba bila postavljena unutra. O tome se za sada spekulira, kao i o tome tko je ubojica. Vlasti DNR smatraju da je riječ o terorističkom aktu koji su izveli pripadnici Ukrajinske obavještajno – diverzantske grupe (DRG), dok ukrajinski mediji navode da iza ubojstva vjerojatno stoje 'čistači' iz ruskih specijalnih službi.
Tragični slučaj identičan je onom iz listopada prošle godine kada je u Donjecku ubijen zapovjednik pobunjeničkog bataljuna 'Sparta' Arsen Pavlov (33), poznatiji kao Motorola, koji je stradao u eksploziji dizala u zgradi gdje je živio. U oba slučaja smrt je došla u dubini teritorije DNR-a, daleko iza linije fronte. U oba slučaja na meti su bili popularni zapovjednici, simboli pobunjeničke borbe u Donbasu, obojica pod sankcijama EU.
Lider DNR-a Aleksandar Zaharčenko sazvao je izvanredno zasjedanje vlade i naložio istragu ubojstva Tolstiha, dok je Tužiteljstvo priopćilo je da je već ušlo u trag navodnim ubojicama, a riječ je o ukrajinskim diverzantima iz DRG-a. 'Ovaj teroristički čin, kao i ranije ubojstvo Motorole, imaju isti rukopis. Iza napada stoje specijalne službe Ukrajine, koje nastoje destabilizirati situaciju. ', prenijela je agencija 'Interfax'. Ukrajinske sigurnosne službe nisu potvrdile niti demantirale ove navode.
Eduard Basurin, predstavnik operativnog zapovjednika vojske DNR-a, osumnjičio je izravno savjetnika ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, Zoriana Škirijaka, rekavši 'da ne isključuje' da je on sudjelovao u atentatu na Tolstiha. Škirijak je izjavio da mu je 'jasno da u DNR-u moraju nekoga okriviti' jer ne mogu reći da se ubijaju međusobno. On je naveo da je Givi imao 'ozbiljne nesuglasice' sa Zaharčenkom oko preraspodjele bogatstva i usmjeravanja financijskih tokova, te da je 'najvjerojatnije' zbog toga ubijen .
Neposredni povod za optužbe na račun Škirijaka bio je njegov raniji intervju u kojem je kazao da je u Donbasu u tijeku 'ciljano uklanjanje lidera terorističke bande', a kako u Kijevu tvrde, iza čistke stoji Moskva. Škirijak je tom prilikom dodao da bi sljedeća meta mogao biti Zaharčenko.
Moskva je odlučno demantirala bilo kakvu vezu s atentatom. 'Potpuno i nedvosmisleno odbacujemo optužbe da je ruska strana sudjelovala u tome. O tome ne može biti riječi', priopćio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. 'Očigledno je riječ o pokušajima destabilizacije situacije u Donbasu. Nadamo se da postoji dovoljno čvrstine i da oni koji stoje iza takvih ubojstava neće uspjeti dovesti do dalje eskalacije, jer situacija i bez toga, nažalost ostaje vrlo napeta zbog akcija ukrajinske strane', rekao je Peskov dodajući – tko je kriv za ubojstvo ustanovit će istraga.
Međutim, istraga niti nakon četiri mjeseca nije utvrdila tko stoji iza ubojstva Motorole, pa nije za očekivati da bi u slučaju ubojstva Givija moglo biti drukčije. Obojica su se pročuli po hrabrosti tijekom borbi za zračnu luku Donjeck, koje su trajale od rujna 2014. do siječnja 2015. godine. Nakon pogibije Motorole, Givi je obećao da će osvetiti ratnog druga. 'Skupo će platiti za ubojstvo Motorole. Tko god da ga je ubio, skupo će platiti. Sravnit ću sa zemljom sve do Kijeva', rekao je tim povodom Givi, dodajući da su mu 'Banderovci' ubili prijatelja koji nije znao za strah.
Nije teško povjerovati da su ukrajinske snage imale motiv da eliminiraju ljude kao što su bili Motorola i Givi. Ili prije njih Aleksandra Bendova Betmena, Alekseja Mozgovoja i Pavela Dremova, također mlade zapovjednike koji su se izdvojili hrabrošću i autoritetom. Svi su oni potencijalno mogli biti na crnoj listi ukrajinskih vlasti, a njihovom likvidacijom je vojska DNR-a svakako morala biti demoralizirana. Čini se manje uvjerljivim da su oni bili žrtve unutarnje zavjere, pogotovo Givi, jer je njegova smrt došla u trenutku žestokih borbi u Donbasu koje će se po svemu sudeći voditi još.
Iako se ne čini da je baš sada povoljan trenutak za unutarnje obračune u Donbasu, ukrajinski zastupnik Anton Gerašenko tvrdi drukčije. 'To što su ga likvidirali njegovi drugovi ili ruske specijalne službe samo znači da će na njegovo mjesto najvjerojatnije postaviti nekog još pametnijeg, lukavijeg i podlijeg neprijatelja Ukrajine. Razumijem radost mnogih Ukrajinaca na Facebooku, ali u smislu smanjenja pritiska na Ukrajinu ili borbene pripravnosti vojske, sastavljene uz pomoć Rusije, nema razloga za radost', naveo je Gerašenko.
Ukrajinski mediji javili su su, pozivajući se na neimenovani izvor ruske televizije '360' da je Givi poginuo u eksploziji bombe koja je bila postavljena u njegovom uredu. 'Ovaj teroristički akt ne može se klasificirati kao vanjski, jer je bomba bila postavljena unutra. Nikakva vatra s ukrajinske strane nije registrirana. Iz toga možemo zaključiti da su Givija likvidirali njegovi, baš kao i Motorolu', naveo je izvor.
Zastupnik Vrhovne rade i major u ukrajinskoj Nacionalnoj gardi, Semjon Semjončenko (42), također ne sumnja da su Givija ubili 'njegovi'. 'Budući da su ti ljudi oličenje ratnih strahota i zločina od 2014. da su ubijali i mučili zarobljene Ukrajince', prema ocjeni Semjončenka njih ubija FSB. 'Kada se spomene Minski sporazum, narod počinje galamiti – za koga amnestija? Za Motorolu, Givija, Betmena, Mozgovoja? Tko će biti narodni zastupnici, suci, policajci? Oni?', naveo je Semjončenko pitajući se što će biti dalje.
Ukrajinski aktivist Dmitrij Snegirev kazao je kako 'Rusija uklanja vođe takozvanog prvog vala ruskog proljeća', te da tako stvara uvjete za financijski i politički povratak tih područja u Ukrajinu, ali 'pod uvjetima Kremlja'. On je čak prognozirao kako će sljedeća žrtva biti zapovjednik ruskih kozaka Nikolaj Kozicin.
Kada je riječ o verziji u kojoj su ubojice doista iz redova ukrajinskih diverzanata, nju podupiru izvori ruskih medija iz sigurnosnih službi. Prema riječima neimenovanog izvora posve je realno da su ukrajinski specijalci ubačeni u grad ili da u njemu operiraju od prije. Diverzanti mogu ući u grad u nekom od mnogo kamiona kojima stižu hrana i druge robe, mogu se kretati kroz podzemnu mrežu tunela metroa u Donjecku, a mogu ući u grad čak i sa osobnom kartom, ako su prije tu živjeli. Isti izvor navodi da ne isključuje mogućnost da neki ukrajinski specijalci operiraju kao pripadnici vojske DNR-a.
Ruski ekspert Aleksej Muhin ocijenio je da Kijev zbog ukrajinske javnosti mora prikazati uspješnom najnoviju ofenzivu u Donbasu, te pokušati na taj način (ubojstvom Tostiha) popraviti 'katastrofalnu situaciju' u kojoj se nalazi. 'Najvjerojatnije će takve radnje ipak naići na osudu međunarodne javnosti', rekao je Muhin. Mediji podsjećaju kako je prije nekoliko dana u Lugansku ubijen zapovjednik narodne milicije, pukovnik Oleg Anašenko, kada mu je pod auto bio postavljen eksploziv.
Zapovjednik 'Legion'-a i zastupnik u saboru DNR-a Sergej Zavodvejev izjavio je da se istražuju dvije verzije eksplozije u kojoj je poginuo Givi. Prva da mu je bomba bila podmetnuta u uredu, a druga da je projektil došao kroz prozor. On je naveo da više vjeruje u prvu varijantu, u kojoj je eksploziv vjerojatno aktivirao netko od njegovih vojnika koje su zavrbovali Ukrajinci. O tome da je eksplozija bila podmetnuta, kako je rekao, svjedoče oštećenja na prozorima i drugi tragovi u sobi.
Givi je prije nepunih tjedan dana potvrdio da je lakše ranjen u borbama u Avdijivki, ali da je već sutradan nastavio zapovijedati svojem bataljunu. Nakon smrti Motorole (vidi: Smrt Motorole: Zašto je likvidiran pionir hibridnog ratovanja u Donjecku?), Givi je rekao novinarima kako ne misli da bi se njemu moglo dogoditi da strada na isti način, jer nije tako važan. Također je rekao da ne planira povećati osobnu zaštitu, te da će i dalje voditi život ratnog zapovjednika. Ruski novinar Dmitrij Stešin koji je izvještavao iz Donjecka i svjedočio o borbama u zračnoj luci, napisao je za Givija i Motorolu da oni nisu mogli poginuti na fronti 'jer su živjeli u borbi', kao riba u vodi.
Givi je u stupio u borbu kada je rat stigao ispred njegove kuće u Ilovajsku, te je onda produžio u Slavjansk. Služio je 2000. u Vojsci Ukrajine kao tenkista. Prije rata radio je kao visinski radnik (kao alpinist znao je s užadima) i vozio je kamion. Nije imao ženu i djecu. Više puta je odlikovan, a 2015. proglašen je narodnim herojem DNR-a. O motivima njegovog ubojstva možda će se moći izvesti zaključci nakon idućih političkih i vojnih poteza u Donbasu, no vjerojatnije je da će njegova smrt zauvijek ostati ratna misterija.
Komentari (18):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uvjeti komentiranja:
Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
+1
hint
14:01 | Četvrtak - 09. 02. 2017
Što se tiče "qui bono" argumenta, izgleda na prvi pogled ukrajinska strana, jer zapovjednici tog tipa jedinica kao što su "Sparta" i "Somali" ne zamjenjuju se lako. Dakle, to je svakako glavna i najvjerojatnija verzija. Međutim, kako je i u varijanti eksplozivne naprave u kancelariji i u varijanti projektila kroz prozor očito da je pomogao netko iz bližeg kruga, isto možda važi i za bombu u liftu zgrade u kojoj je Motorola stanovao, postavlja se pitanje na koje ne možemo precizno odgovoriti - u kojoj mjeri su se pokojnici bavili politikom. I kakvom. Jer pogrešno je i naivno smatrati i "rusku" i "ukrajinsku" stranu cjelinama. A ako se i nisu bavili, što su znali što nikada ne smije postati javno. To možemo samo nagađati, a možda i pogoditi, jer imamo slična iskustva.
+4
Leka
10:14 | Četvrtak - 09. 02. 2017
Hamza xxl@ Preciznije receno ubijani su borci i komadanti koji su bili protiv islamizacije armije bih i razmjene teritorija : Izet Nanic , Kapetan Hajro(Teočak) , Ismet Bajramovic prezivio snajperski hitac u srce ,Sefer Halilovic prezivio atentat i desetine drugih
+1
marjo
09:58 | Četvrtak - 09. 02. 2017
Suzdržanost je opravdana prije svega da ne optužimo nevine. Ako već pogađamo:
1. Arkajeva argumentacija mi se čini logična i zato vjerovatna.
2. Osasuna Vs Real Madrid, tipujem 2!
0
t0mekk
23:58 | Srijeda - 08. 02. 2017
Zanimljivo je da se ''radiraju'' samo domačini.
+7
Arkaj
23:36 | Srijeda - 08. 02. 2017
U ovakvim situacijama često nema dokaza koji bi se mogli održat na sudu pa treba izbjegavat definitivna određenja samo na temelju nekoliko članaka. Ali neke stvari možemo ipak pretpostaviti s velikom sigurnošću. Kao prvo treba postavit klasično kriminalističko pitanje: Qui bono? Kao drugo treba se zapitati da li je strana na koju se sumnja svoje interese mogla ostvariti upotrebom drugih metoda ili drugim oblikom iste metode? Kao treće treba uzeti u obzir tajming - što se događa u okruženju i kakvi se procesi očekuju u neposrednoj budućnosti? Po meni odgovori na ova pitanja isključuju FSB. Rusija ima na raspolaganju mnoge načine da utječe na kreiranje odluka u Donjecku a kod bi iz nekog razloga uistinu donijeli odluku o fizičkoj likvidaciji popularnih komandanata poput Motorole ili Givija to bi bilo izvedeno na drukčiji način. Smrti bi bile "izrežirane" kao saobraćajne nesreće ili kao posljedica neprijateljske vatre na frontu. Po meni naručitelji mogu bit jedino oni koji ne žele implementaciju Minskog sporazuma pa s ovim postižu nekoliko ciljeva:
- dodatno jačanje neprijateljstva prema Kijevu i povećanje radikaliziranosti u Donjecku kako bi se Minski sporazum demontirao njihovim rukama
- povećanje unutrašnje sumnjičavosti i nepovjerenja pa time i opadanje morala i kohezivnosti vojske i civila u DNR što smanjuje njihov kapacitet za suprotstavljanje
Po meni najveća je vjerojatnost da su organizatori i izvršitelji likvidacija ukrajinske službe a nije posve isključena ni umiješanost nekih zapadnih agentura, u prvom redu USA, da su to samostalno provele čak i bez znanja Kijeva. Jer bi mi bilo neobično da ukrajinske službe nisu "začinjene" ruskim krticama...
+7
hint
23:29 | Srijeda - 08. 02. 2017
Da je u vrijeme naših ratova bio proširen internet (javni se pojavio tek jedno godinu prije), svašta bi znali u puno širem sastavu od "dobro informiranih krugova".
+9
hint
23:22 | Srijeda - 08. 02. 2017
@Makistar
Ako stvarno dobro pogađaš, to jest dođeš do ispravnog zaključka kojeg nema na internetu, postaješ jako zanimljiva osoba. Nekome. Jer se može pretpostaviti da znaš, a ne pogađaš. A tko misli da je internet anoniman, lud je. Srećom, nitko od nas ne pogađa baš dobro.
Ali, da ipak iznesem neke hintove koji jesu na internetu. recimo, zanimljivo je pogledati koji ruski novinari se uvijek nađu u blizini kad se nešto nezgodno desi i s kim su politički povezani. Isto, zanimljivo mi je da su neki dan Givi i Strelkov razmijenili teške optužbe u socijalnim medijima.
+5
Makistar
22:55 | Srijeda - 08. 02. 2017
@neven Kažeš da nije dobro promašiti i upućuješ na Hinta, on kaže da nije dobro previše pogoditi. Mada se čine kao suprotne upute, zajedničko im može biti šutnja. Dakle, pozivaš na suzdržavanje i bojkot komentara, ukidanje rubrike "komentari".
A bez nagađanja nema ni pogađanja. Bez hrpe žice, cijevi, kamenja i šljunka, nema ni kuće, jer se kuća pravi od mase materijala, koji na hrpi izgleda kao gomila smeća.
"Analogija je logička metoda. To je takav oblik posrednog zaključka kod kojeg se polazi od posebnog ili pojedinačnog i zaključuje na posebnom ili pojedinačnom po sličnosti. Ako su dva predmeta slična po nekim osobinama možemo zaključiti da su slična i u drugim osobinama. Ovdje nema sigurnosti za istinit zaključni sud ali je veća vjerojatnost ako se uspoređuju bitne osobine ili svojstva."
Ako odbacimo ranija iskustva, to je kao da ih nismo ni imali. Naravno, ne treba se sasvim pouzdavati u iskustvo i analogiju. Ali uzeti ih u obzir, zašto ne?
+4
Hamza_XXL
22:29 | Srijeda - 08. 02. 2017
Leka@ - Možeš li nabrojati neka imena ubijenih komadanata armije BiH koji su, kako veliš, bili protiv Dejtona?
+3
Leka
21:55 | Srijeda - 08. 02. 2017
Ova situacija neodoljivo podsjeca na čistku u Armiji BIH 94-95 kada su ubijeni svi oni komadanti koji su bili protiv potpisivanja ovakvog dejtonskog sporazuma
+4
neven
21:31 | Srijeda - 08. 02. 2017
Nekim kolegama bih savjetovao da bolje pogledaju šta kaže "hint",
mislim da je suzdržanost potrebna i opravdana,
olako vučenje analogija ne drži uvjek vodu.
+8
hint
21:21 | Srijeda - 08. 02. 2017
Tamo bih mogao nabrojiti jedno 6 ruskih i ukrajinskih "strana u sukobu", ne računajući kriminal i strani faktor. RIP
+2
t0mekk
20:07 | Srijeda - 08. 02. 2017
Tko zna sta su ili se dogovaraju 'jaci igraci'...ja isto mislim da iza ovih desavanja stoji FSB
+18
Makistar
19:58 | Srijeda - 08. 02. 2017
Mi na ovim prostorima imamo iskustva i o međusobnim obračunima vođa "iste" strane, i to se uglavnom dešava poslije rata, kada dolazi do izražaja sukob interesa u politici i ekonomiji (ili je bolje reći ratno profiterstvo). O ovim slučajevima možemo, izgleda, samo nagađati, a na našim prostorima neki slučajevi nisu rasvetljeni ni nakon 20 godina, i isto kao i u Ukrajini postoji nedoumica koja strana ih je ubila. Treba imati na umu da mafija djeluje i u ratu i u miru, a ne predstavlja striktno niti jednu stranu osim svoju, treću stranu. Također kad tajne službe vrše ubojstva i terorističke napade, oni znaju kako da prikriju tragove kao niko drugi, npr. formiraju akcijske ogranke koji ne znaju da rade za tajne službe, oni mogu misliti da to rade za novac ili raj na nebu ili nepoznatog bogatog financijera, i kad naprave zbrku onda ljudi donose zaključke o politici, nekom narodu ili religiji.
+2
hint
19:51 | Srijeda - 08. 02. 2017
Malo sam analizirao, u svakom slučaju upleten je netko iz užeg kruga oko njega. U slučaju Anaščenka atentator je uhvaćen, tu je ukrajinski trag očit. Ovdje nije, prije da ga nema. Ni Motorola ni Givi nisu se "bavili politikom", netko uklanja ljude koji previše znaju. Mislim, na temelju nekih zaključaka, da to nije Putin. A dalje ne bih, nije dobro ne samo previše znati nego ni predobro pogoditi.
+2
korisnik13541
19:43 | Srijeda - 08. 02. 2017
Kao sto sam reko prije nesto slicno se desavalo u Ceceniji sa proRuskim komandirima Cecenima..Ruske tajne sluzbe
+2
korisnik13541
19:37 | Srijeda - 08. 02. 2017
Da se ovi međusobno tamane? Nista u DNR se ne desi bez blagoslova FSB, Kremlja tako da..Da su ovi Ukrajinci tako dobri? Nisu. Neke strane sluzbe? Tezko..ja osobno se kladim na FSB
+3
t0mekk
19:24 | Srijeda - 08. 02. 2017
Ubit i Oleg Anascenko,obrambni ministar LNR
Zapovjednik bataljona 'Somalija' vojske Donjecke Narodne Republike, pukovnik Mihajil Tolstih Givi (36) poginuo je jutros od granate u svojem uredu u Makejevki. Projektil koji je kroz prozor uletio u Tolstihov ured ispaljen je iz minobacača Šmel, ili je bomba bila postavljena unutra. O tome se za sada spekulira, kao i o tome tko je ubojica. Vlasti DNR smatraju da je riječ o terorističkom aktu koji su izveli pripadnici Ukrajinske obavještajno – diverzantske grupe (DRG), dok ukrajinski mediji navode da iza ubojstva vjerojatno stoje 'čistači' iz ruskih specijalnih službi.
Tragični slučaj identičan je onom iz listopada prošle godine kada je u Donjecku ubijen zapovjednik pobunjeničkog bataljuna 'Sparta' Arsen Pavlov (33), poznatiji kao Motorola, koji je stradao u eksploziji dizala u zgradi gdje je živio. U oba slučaja smrt je došla u dubini teritorije DNR-a, daleko iza linije fronte. U oba slučaja na meti su bili popularni zapovjednici, simboli pobunjeničke borbe u Donbasu, obojica pod sankcijama EU.
Lider DNR-a Aleksandar Zaharčenko sazvao je izvanredno zasjedanje vlade i naložio istragu ubojstva Tolstiha, dok je Tužiteljstvo priopćilo je da je već ušlo u trag navodnim ubojicama, a riječ je o ukrajinskim diverzantima iz DRG-a. 'Ovaj teroristički čin, kao i ranije ubojstvo Motorole, imaju isti rukopis. Iza napada stoje specijalne službe Ukrajine, koje nastoje destabilizirati situaciju. ', prenijela je agencija 'Interfax'. Ukrajinske sigurnosne službe nisu potvrdile niti demantirale ove navode.
Eduard Basurin, predstavnik operativnog zapovjednika vojske DNR-a, osumnjičio je izravno savjetnika ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, Zoriana Škirijaka, rekavši 'da ne isključuje' da je on sudjelovao u atentatu na Tolstiha. Škirijak je izjavio da mu je 'jasno da u DNR-u moraju nekoga okriviti' jer ne mogu reći da se ubijaju međusobno. On je naveo da je Givi imao 'ozbiljne nesuglasice' sa Zaharčenkom oko preraspodjele bogatstva i usmjeravanja financijskih tokova, te da je 'najvjerojatnije' zbog toga ubijen .
Neposredni povod za optužbe na račun Škirijaka bio je njegov raniji intervju u kojem je kazao da je u Donbasu u tijeku 'ciljano uklanjanje lidera terorističke bande', a kako u Kijevu tvrde, iza čistke stoji Moskva. Škirijak je tom prilikom dodao da bi sljedeća meta mogao biti Zaharčenko.
Moskva je odlučno demantirala bilo kakvu vezu s atentatom. 'Potpuno i nedvosmisleno odbacujemo optužbe da je ruska strana sudjelovala u tome. O tome ne može biti riječi', priopćio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. 'Očigledno je riječ o pokušajima destabilizacije situacije u Donbasu. Nadamo se da postoji dovoljno čvrstine i da oni koji stoje iza takvih ubojstava neće uspjeti dovesti do dalje eskalacije, jer situacija i bez toga, nažalost ostaje vrlo napeta zbog akcija ukrajinske strane', rekao je Peskov dodajući – tko je kriv za ubojstvo ustanovit će istraga.
Međutim, istraga niti nakon četiri mjeseca nije utvrdila tko stoji iza ubojstva Motorole, pa nije za očekivati da bi u slučaju ubojstva Givija moglo biti drukčije. Obojica su se pročuli po hrabrosti tijekom borbi za zračnu luku Donjeck, koje su trajale od rujna 2014. do siječnja 2015. godine. Nakon pogibije Motorole, Givi je obećao da će osvetiti ratnog druga. 'Skupo će platiti za ubojstvo Motorole. Tko god da ga je ubio, skupo će platiti. Sravnit ću sa zemljom sve do Kijeva', rekao je tim povodom Givi, dodajući da su mu 'Banderovci' ubili prijatelja koji nije znao za strah.
Nije teško povjerovati da su ukrajinske snage imale motiv da eliminiraju ljude kao što su bili Motorola i Givi. Ili prije njih Aleksandra Bendova Betmena, Alekseja Mozgovoja i Pavela Dremova, također mlade zapovjednike koji su se izdvojili hrabrošću i autoritetom. Svi su oni potencijalno mogli biti na crnoj listi ukrajinskih vlasti, a njihovom likvidacijom je vojska DNR-a svakako morala biti demoralizirana. Čini se manje uvjerljivim da su oni bili žrtve unutarnje zavjere, pogotovo Givi, jer je njegova smrt došla u trenutku žestokih borbi u Donbasu koje će se po svemu sudeći voditi još.
Iako se ne čini da je baš sada povoljan trenutak za unutarnje obračune u Donbasu, ukrajinski zastupnik Anton Gerašenko tvrdi drukčije. 'To što su ga likvidirali njegovi drugovi ili ruske specijalne službe samo znači da će na njegovo mjesto najvjerojatnije postaviti nekog još pametnijeg, lukavijeg i podlijeg neprijatelja Ukrajine. Razumijem radost mnogih Ukrajinaca na Facebooku, ali u smislu smanjenja pritiska na Ukrajinu ili borbene pripravnosti vojske, sastavljene uz pomoć Rusije, nema razloga za radost', naveo je Gerašenko.
Ukrajinski mediji javili su su, pozivajući se na neimenovani izvor ruske televizije '360' da je Givi poginuo u eksploziji bombe koja je bila postavljena u njegovom uredu. 'Ovaj teroristički akt ne može se klasificirati kao vanjski, jer je bomba bila postavljena unutra. Nikakva vatra s ukrajinske strane nije registrirana. Iz toga možemo zaključiti da su Givija likvidirali njegovi, baš kao i Motorolu', naveo je izvor.
Zastupnik Vrhovne rade i major u ukrajinskoj Nacionalnoj gardi, Semjon Semjončenko (42), također ne sumnja da su Givija ubili 'njegovi'. 'Budući da su ti ljudi oličenje ratnih strahota i zločina od 2014. da su ubijali i mučili zarobljene Ukrajince', prema ocjeni Semjončenka njih ubija FSB. 'Kada se spomene Minski sporazum, narod počinje galamiti – za koga amnestija? Za Motorolu, Givija, Betmena, Mozgovoja? Tko će biti narodni zastupnici, suci, policajci? Oni?', naveo je Semjončenko pitajući se što će biti dalje.
Ukrajinski aktivist Dmitrij Snegirev kazao je kako 'Rusija uklanja vođe takozvanog prvog vala ruskog proljeća', te da tako stvara uvjete za financijski i politički povratak tih područja u Ukrajinu, ali 'pod uvjetima Kremlja'. On je čak prognozirao kako će sljedeća žrtva biti zapovjednik ruskih kozaka Nikolaj Kozicin.
Kada je riječ o verziji u kojoj su ubojice doista iz redova ukrajinskih diverzanata, nju podupiru izvori ruskih medija iz sigurnosnih službi. Prema riječima neimenovanog izvora posve je realno da su ukrajinski specijalci ubačeni u grad ili da u njemu operiraju od prije. Diverzanti mogu ući u grad u nekom od mnogo kamiona kojima stižu hrana i druge robe, mogu se kretati kroz podzemnu mrežu tunela metroa u Donjecku, a mogu ući u grad čak i sa osobnom kartom, ako su prije tu živjeli. Isti izvor navodi da ne isključuje mogućnost da neki ukrajinski specijalci operiraju kao pripadnici vojske DNR-a.
Ruski ekspert Aleksej Muhin ocijenio je da Kijev zbog ukrajinske javnosti mora prikazati uspješnom najnoviju ofenzivu u Donbasu, te pokušati na taj način (ubojstvom Tostiha) popraviti 'katastrofalnu situaciju' u kojoj se nalazi. 'Najvjerojatnije će takve radnje ipak naići na osudu međunarodne javnosti', rekao je Muhin. Mediji podsjećaju kako je prije nekoliko dana u Lugansku ubijen zapovjednik narodne milicije, pukovnik Oleg Anašenko, kada mu je pod auto bio postavljen eksploziv.
Zapovjednik 'Legion'-a i zastupnik u saboru DNR-a Sergej Zavodvejev izjavio je da se istražuju dvije verzije eksplozije u kojoj je poginuo Givi. Prva da mu je bomba bila podmetnuta u uredu, a druga da je projektil došao kroz prozor. On je naveo da više vjeruje u prvu varijantu, u kojoj je eksploziv vjerojatno aktivirao netko od njegovih vojnika koje su zavrbovali Ukrajinci. O tome da je eksplozija bila podmetnuta, kako je rekao, svjedoče oštećenja na prozorima i drugi tragovi u sobi.
Givi je prije nepunih tjedan dana potvrdio da je lakše ranjen u borbama u Avdijivki, ali da je već sutradan nastavio zapovijedati svojem bataljunu. Nakon smrti Motorole (vidi: Smrt Motorole: Zašto je likvidiran pionir hibridnog ratovanja u Donjecku?), Givi je rekao novinarima kako ne misli da bi se njemu moglo dogoditi da strada na isti način, jer nije tako važan. Također je rekao da ne planira povećati osobnu zaštitu, te da će i dalje voditi život ratnog zapovjednika. Ruski novinar Dmitrij Stešin koji je izvještavao iz Donjecka i svjedočio o borbama u zračnoj luci, napisao je za Givija i Motorolu da oni nisu mogli poginuti na fronti 'jer su živjeli u borbi', kao riba u vodi.
Givi je u stupio u borbu kada je rat stigao ispred njegove kuće u Ilovajsku, te je onda produžio u Slavjansk. Služio je 2000. u Vojsci Ukrajine kao tenkista. Prije rata radio je kao visinski radnik (kao alpinist znao je s užadima) i vozio je kamion. Nije imao ženu i djecu. Više puta je odlikovan, a 2015. proglašen je narodnim herojem DNR-a. O motivima njegovog ubojstva možda će se moći izvesti zaključci nakon idućih političkih i vojnih poteza u Donbasu, no vjerojatnije je da će njegova smrt zauvijek ostati ratna misterija.
Komentari (18):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uvjeti komentiranja:
Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
+1
hint
14:01 | Četvrtak - 09. 02. 2017
Što se tiče "qui bono" argumenta, izgleda na prvi pogled ukrajinska strana, jer zapovjednici tog tipa jedinica kao što su "Sparta" i "Somali" ne zamjenjuju se lako. Dakle, to je svakako glavna i najvjerojatnija verzija. Međutim, kako je i u varijanti eksplozivne naprave u kancelariji i u varijanti projektila kroz prozor očito da je pomogao netko iz bližeg kruga, isto možda važi i za bombu u liftu zgrade u kojoj je Motorola stanovao, postavlja se pitanje na koje ne možemo precizno odgovoriti - u kojoj mjeri su se pokojnici bavili politikom. I kakvom. Jer pogrešno je i naivno smatrati i "rusku" i "ukrajinsku" stranu cjelinama. A ako se i nisu bavili, što su znali što nikada ne smije postati javno. To možemo samo nagađati, a možda i pogoditi, jer imamo slična iskustva.
+4
Leka
10:14 | Četvrtak - 09. 02. 2017
Hamza xxl@ Preciznije receno ubijani su borci i komadanti koji su bili protiv islamizacije armije bih i razmjene teritorija : Izet Nanic , Kapetan Hajro(Teočak) , Ismet Bajramovic prezivio snajperski hitac u srce ,Sefer Halilovic prezivio atentat i desetine drugih
+1
marjo
09:58 | Četvrtak - 09. 02. 2017
Suzdržanost je opravdana prije svega da ne optužimo nevine. Ako već pogađamo:
1. Arkajeva argumentacija mi se čini logična i zato vjerovatna.
2. Osasuna Vs Real Madrid, tipujem 2!
0
t0mekk
23:58 | Srijeda - 08. 02. 2017
Zanimljivo je da se ''radiraju'' samo domačini.
+7
Arkaj
23:36 | Srijeda - 08. 02. 2017
U ovakvim situacijama često nema dokaza koji bi se mogli održat na sudu pa treba izbjegavat definitivna određenja samo na temelju nekoliko članaka. Ali neke stvari možemo ipak pretpostaviti s velikom sigurnošću. Kao prvo treba postavit klasično kriminalističko pitanje: Qui bono? Kao drugo treba se zapitati da li je strana na koju se sumnja svoje interese mogla ostvariti upotrebom drugih metoda ili drugim oblikom iste metode? Kao treće treba uzeti u obzir tajming - što se događa u okruženju i kakvi se procesi očekuju u neposrednoj budućnosti? Po meni odgovori na ova pitanja isključuju FSB. Rusija ima na raspolaganju mnoge načine da utječe na kreiranje odluka u Donjecku a kod bi iz nekog razloga uistinu donijeli odluku o fizičkoj likvidaciji popularnih komandanata poput Motorole ili Givija to bi bilo izvedeno na drukčiji način. Smrti bi bile "izrežirane" kao saobraćajne nesreće ili kao posljedica neprijateljske vatre na frontu. Po meni naručitelji mogu bit jedino oni koji ne žele implementaciju Minskog sporazuma pa s ovim postižu nekoliko ciljeva:
- dodatno jačanje neprijateljstva prema Kijevu i povećanje radikaliziranosti u Donjecku kako bi se Minski sporazum demontirao njihovim rukama
- povećanje unutrašnje sumnjičavosti i nepovjerenja pa time i opadanje morala i kohezivnosti vojske i civila u DNR što smanjuje njihov kapacitet za suprotstavljanje
Po meni najveća je vjerojatnost da su organizatori i izvršitelji likvidacija ukrajinske službe a nije posve isključena ni umiješanost nekih zapadnih agentura, u prvom redu USA, da su to samostalno provele čak i bez znanja Kijeva. Jer bi mi bilo neobično da ukrajinske službe nisu "začinjene" ruskim krticama...
+7
hint
23:29 | Srijeda - 08. 02. 2017
Da je u vrijeme naših ratova bio proširen internet (javni se pojavio tek jedno godinu prije), svašta bi znali u puno širem sastavu od "dobro informiranih krugova".
+9
hint
23:22 | Srijeda - 08. 02. 2017
@Makistar
Ako stvarno dobro pogađaš, to jest dođeš do ispravnog zaključka kojeg nema na internetu, postaješ jako zanimljiva osoba. Nekome. Jer se može pretpostaviti da znaš, a ne pogađaš. A tko misli da je internet anoniman, lud je. Srećom, nitko od nas ne pogađa baš dobro.
Ali, da ipak iznesem neke hintove koji jesu na internetu. recimo, zanimljivo je pogledati koji ruski novinari se uvijek nađu u blizini kad se nešto nezgodno desi i s kim su politički povezani. Isto, zanimljivo mi je da su neki dan Givi i Strelkov razmijenili teške optužbe u socijalnim medijima.
+5
Makistar
22:55 | Srijeda - 08. 02. 2017
@neven Kažeš da nije dobro promašiti i upućuješ na Hinta, on kaže da nije dobro previše pogoditi. Mada se čine kao suprotne upute, zajedničko im može biti šutnja. Dakle, pozivaš na suzdržavanje i bojkot komentara, ukidanje rubrike "komentari".
A bez nagađanja nema ni pogađanja. Bez hrpe žice, cijevi, kamenja i šljunka, nema ni kuće, jer se kuća pravi od mase materijala, koji na hrpi izgleda kao gomila smeća.
"Analogija je logička metoda. To je takav oblik posrednog zaključka kod kojeg se polazi od posebnog ili pojedinačnog i zaključuje na posebnom ili pojedinačnom po sličnosti. Ako su dva predmeta slična po nekim osobinama možemo zaključiti da su slična i u drugim osobinama. Ovdje nema sigurnosti za istinit zaključni sud ali je veća vjerojatnost ako se uspoređuju bitne osobine ili svojstva."
Ako odbacimo ranija iskustva, to je kao da ih nismo ni imali. Naravno, ne treba se sasvim pouzdavati u iskustvo i analogiju. Ali uzeti ih u obzir, zašto ne?
+4
Hamza_XXL
22:29 | Srijeda - 08. 02. 2017
Leka@ - Možeš li nabrojati neka imena ubijenih komadanata armije BiH koji su, kako veliš, bili protiv Dejtona?
+3
Leka
21:55 | Srijeda - 08. 02. 2017
Ova situacija neodoljivo podsjeca na čistku u Armiji BIH 94-95 kada su ubijeni svi oni komadanti koji su bili protiv potpisivanja ovakvog dejtonskog sporazuma
+4
neven
21:31 | Srijeda - 08. 02. 2017
Nekim kolegama bih savjetovao da bolje pogledaju šta kaže "hint",
mislim da je suzdržanost potrebna i opravdana,
olako vučenje analogija ne drži uvjek vodu.
+8
hint
21:21 | Srijeda - 08. 02. 2017
Tamo bih mogao nabrojiti jedno 6 ruskih i ukrajinskih "strana u sukobu", ne računajući kriminal i strani faktor. RIP
+2
t0mekk
20:07 | Srijeda - 08. 02. 2017
Tko zna sta su ili se dogovaraju 'jaci igraci'...ja isto mislim da iza ovih desavanja stoji FSB
+18
Makistar
19:58 | Srijeda - 08. 02. 2017
Mi na ovim prostorima imamo iskustva i o međusobnim obračunima vođa "iste" strane, i to se uglavnom dešava poslije rata, kada dolazi do izražaja sukob interesa u politici i ekonomiji (ili je bolje reći ratno profiterstvo). O ovim slučajevima možemo, izgleda, samo nagađati, a na našim prostorima neki slučajevi nisu rasvetljeni ni nakon 20 godina, i isto kao i u Ukrajini postoji nedoumica koja strana ih je ubila. Treba imati na umu da mafija djeluje i u ratu i u miru, a ne predstavlja striktno niti jednu stranu osim svoju, treću stranu. Također kad tajne službe vrše ubojstva i terorističke napade, oni znaju kako da prikriju tragove kao niko drugi, npr. formiraju akcijske ogranke koji ne znaju da rade za tajne službe, oni mogu misliti da to rade za novac ili raj na nebu ili nepoznatog bogatog financijera, i kad naprave zbrku onda ljudi donose zaključke o politici, nekom narodu ili religiji.
+2
hint
19:51 | Srijeda - 08. 02. 2017
Malo sam analizirao, u svakom slučaju upleten je netko iz užeg kruga oko njega. U slučaju Anaščenka atentator je uhvaćen, tu je ukrajinski trag očit. Ovdje nije, prije da ga nema. Ni Motorola ni Givi nisu se "bavili politikom", netko uklanja ljude koji previše znaju. Mislim, na temelju nekih zaključaka, da to nije Putin. A dalje ne bih, nije dobro ne samo previše znati nego ni predobro pogoditi.
+2
korisnik13541
19:43 | Srijeda - 08. 02. 2017
Kao sto sam reko prije nesto slicno se desavalo u Ceceniji sa proRuskim komandirima Cecenima..Ruske tajne sluzbe
+2
korisnik13541
19:37 | Srijeda - 08. 02. 2017
Da se ovi međusobno tamane? Nista u DNR se ne desi bez blagoslova FSB, Kremlja tako da..Da su ovi Ukrajinci tako dobri? Nisu. Neke strane sluzbe? Tezko..ja osobno se kladim na FSB
+3
t0mekk
19:24 | Srijeda - 08. 02. 2017
Ubit i Oleg Anascenko,obrambni ministar LNR
Re: Војска и војне теме
Ultra Sarma wrote:Mi ako prodajemo Saudiskoj Arabiji oruzije na nacin koji je propisan, nista lose ne radimo. To da oruzije ide u ruke ID i sto se to zna je posebna prica, ali mi smo to prodali SA kako treba i tu prestaje bilo kakva nasa odgovornost. Pare su pare i ako mislimo da zaradimo na oruziju mora ovako i na tome nam nece zameriti niko, ni Rusi, jer svi pa i oni tako rade... Bitno je da krusik i ostali rade punom parom, a mudzosi mogu slobodno da se ubijaju nasim automatima, a mi da posmatramo i zaradjujemo na tome.
Шта је с Мохамедом Дахланом (Mohammed Dahlan), једним од премијерових „арапских пријатеља“ – позната је фотографија на којој Вучић, Мило Ђукановић и Дахлан седе на софи у Вучићевој кући (овде), као што је познато и да је Дахлан добио српско држављанство, да је добио на коришћење вилу на Дедињу, као и да је важан партнер за извоз српског наоружања на Блиски исток – а кога је званична палестинска комисија означила као ликвидатора који је Јасеру Арафату, док је лежао у болици у Паризу, убризгао отров, од чега је Арафат умро? И да ли је истина да се српским оружјем, које „пријатељу Дахлану“ – том „убици с инјекцијом“, продају српске власти, наоружавају сиријски побуњеници из ког потом пуцају и на руске војнике?
http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kul ... je-istina/
- нуклеарни удар
- Posts: 296
- Joined: Sat Jan 30, 2016 11:17 pm
Re: Војска и војне теме
Tema dana, 10. veljača 2017
Stari neprijatelji u kontekstu novih okolnosti: Rusija pregovarajući s Talibanima uvodi stabilnost u Afganistan
Vedran Obućina
Rusija će održati konferenciju o Afganistanu na kojoj će se susresti vodeće regionalne sile. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov potvrdio je da će se sredinom veljače u Moskvi održati susret predstavnika iz Afganistana, Pakistana, Kine, Irana i Indije. Potvrda je stigla nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Islamske republike Afganistan Salahudinom Rabanijem. Ono što je iznimno jest da su Lavrov i Rabani još jednom istakli da talibani moraju biti uključeni u konstruktivan dijalog. Samo tako bi se moglo pronaći rješenje i zaustaviti jačanje nasilja u toj zemlji, posebice kada je militantni Daeš proširio prisustvo u Afganistanu. Susret u Rusiji neće uključiti zapadne sile koje su imale svoje trupe u Afganistanu od američke invazije 2001., ali se Lavrov nada da će Moskva pospješiti odnose sa SAD-om i da će predsjednik Donald Trump ponovno započeti suradnju oko stanja u Afganistanu.
Najava konferencije u Moskvi plod je dvomjesečne diplomacije nakon što su se u prosincu prošle godine susreli dužnosnici Rusije, Kine i Pakistana i započeli tripartitne konzultacije o sukobu u Afganistanu. Takva je shema izazvala negativne reakcije, osobito iz Kabula, gdje je vlada upozorila da se niti jedna regionalna rasprava o Afganistanu ne može provoditi bez samih predstavnika afganistanske vlasti. Stoga je Kabul uključen u razgovore oko pogoršanja sigurnosnog stanja u Afganistanu a posebice zbog pojave i jačanja utjecaja Daeša u zemlji. Prethodna dva kruga razgovora (bez Afganistana) nisu predstavljena javnosti, a treći susret je iskazao povećano povjerenje uključenih zemalja i želju za suradnjom, koja je očito potaknuta strahom od širenja terorizma i njegovog prelijevanja na poroznim afganistanskim granicama.
Ogranak Daeša je preuzeo odgovornost za nekoliko napada u Afganistanu tijekom protekle godine. Stoga su se tri zemlje dogovorile oko fleksibilnog pristupa i micanja određenih ličnosti s liste sankcija kako bi se proizveo miran dijalog između Kabula i talibanskog pokreta. Pragmatično gledajući, njihov sukob je samo prilika za Daeš. Nekoliko provincijskih središta pritišće talibansko prisustvo, a broj poginulih među afganistanskim sigurnosnim snagama se popeo na više od šest tisuća tijekom 2016. Afganistanski predsjednik Ašraf Gani je prilikom Opće skupštine UN-a zatražio od te međunarodne zajednice da novog vođu talibana Maulvija Haibatulaha također stavi na listu sankcioniranih pojedinaca, što je dodatno otežalo razgovore dviju strana, a ujedno se otežao razgovor Kabula i Islamabada. Trojka je uvažila afganistansku primjedbu i primila u razgovore kabulsko predstavništvo.
Rusija je u međuvremenu počela podupirati ulazak Irana u ovaj relativno novi mirovni proces. Teheran je već tada bio snažan saveznik Moskve u borbi protiv Daeša u Siriji. Iranski su mediji potvrdili da je Mula Ahtar Mohamad Mansur, bivši vođa talibana koji je krajem proljeća 2016. ubijen u američkom zračnom napadu u Pakistanu, bio u posjeti Iranu. I dok su iranski mediji već prije potvrdili prijašnje susrete s talibanskim dužnosnicima, pojedini članci otkrivaju strateške promjene u iranskom stavu prema toj skupini kako bi ojačala borba protiv Daeša u iranskom istočnom susjedstvu. Prema tim vijestima, Mansur je bio u Iranu tjedan prije nego ga su ga Amerikanci ubili u nemirnoj pakistanskoj provinciji Balučistan. Navodno je u Iranu proveo dva mjeseca te se uključio u brojne pregovore s raznim organizacijama i institucijama. Glavna ideja vodilja je bila da se spriječi ujedinjenje talibanskih boraca s Daešom, kao i da se spriječi širenje utjecaja Daeša u sjeverom Afganistanu i na granici Afganistana i Tadžikistana. Naime, u tom području živi najveći broj afganistanskog šijitskog stanovništva koji priča jezik dari, što je inačica perzijskog jezika kao i tadžički. Osobito se to odnosi na učvršćenje sigurnosti u gradovima Mazar-e-Šarif i Herat.
Pričalo se i o dogovorima oko zaustavljanja krijumčarenja drogom. Velik udio afganistanske proizvodnje opijuma se konzumira u Iranu ili putuje kroz Iran do svog cilja u Europi. Iran je uveo drakonske kazne za krijumčare drogom koja je pridodana ubojstvu i silovanju kao zločin koji se kažnjava smrtnom kaznom. Iran i Afganistan dijele 936 kilometara granice, od kojih većinu tvore planinski lanci. Time je Iran uključen u regionalne sigurnosne sheme zbog iznimno važne uloge zaustavljanja prijetnje od krijumčarenja ilegalnih droga, osobito opijuma, heroina i droga temeljenih na morfiju, sve opijati koji siju smrt i bolest po cijelom svijetu. Talibani su pravi vladari tih puteva, dok su afganistanski uzgajatelji maka pod zaštitom lokalnih vladara rata. Ulaženje u razgovor oko prestanka krijumčarenja opijuma je stoga velik korak za Afganistan, ali i svijet u cjelini.
Nije poznato, međutim, zašto je Mansur ubijen u trenutku kada se moglo doći do jasnog dogovora. Pretpostavke su razne, a pojedini iranski mediji govore o tome da je Mansurova polunezavisnost od Pakistana proizvela nezadovoljstvo među pripadnicima moćne pakistanske obavještajne zajednice, koji su potom odali Mansurovu lokaciju Amerikancima. No, može se govoriti i o brojnim drugim razlozima Mansurovog ubojstva jer se suradnja s talibanima ne sviđa gotovo niti jednoj strani. Kako god bilo, iransko otvaranje razgovora s talibanima je golemi presedan. Iran je u prošlosti uvijek podržavao Sjeverni savez. Godine 1998. Teheran je stacionirao tenkove i pješadiju na granici s Afganistanom te je bio spreman na rat protiv talibanske vlade nakon što su ubijeni iranski diplomati u Mazar-e-Šarifu. Potom je Iran dao obavještajne podatke američkoj vojsci tijekom invazije i rušenja talibana 2001., a potom je predložio da se čelnici Sjevernog saveza postave na čelna mjesta u novoj državi. Iran od tada ima vrlo pozitivan odnos prema Kabulu, te ulaže u razvoj infrastrukture i gospodarstva. U samom Iranu živi golem broj izbjeglica iz Afganistana koji polako postaju istančan društveni problem Islamske republike. Taktički odnos Iranaca prema talibanima nije službeno priznat u iranskoj vlasti. Nakon što je Mansur ubijen, američki i europski dužnosnici su izjavili da je Mansur bio u Iranu zbog medicinskih razloga, u posjeti obitelji ili susretu s nekim provincijskim iranskim političarima. Iransko ministarstvo vanjskih poslova je tada nijekalo da je takva osoba na određene datume ušla u Iran preko pakistanske granice. Navodno je Mansur putovao s krivotvorenom pakistanskom putovnicom pod imenom Mohamad Vali.
Ali, pojava Daeša je promijenila poziciju strateškog protivnika u taktičkog saveznika, uzevši u obzir realpolitičku situaciju na samom terenu. Daeš se pojavio u Afganistanu 2014., te je svoju prisutnost potvrdio 26. siječnja 2015. imenovavši bivšeg vođu pakistanskih talibana Hafiza Saida Hana za čelnika tzv. Provincije Horasan, što je ime za povijesnu regiju koja se danas nalazi podijeljena između Afganistana, Pakistana, Irana i srednjoazijskih zemalja. Afganistanski Daeš sastoji se ponajviše od boraca iz Srednje Azije, ponajviše Hiz ut-Tahrira iz Uzbekistana, Islamskog pokreta Uzbekistana, Islamskog pokreta Tadžikistana, Čečena iz Rusije i Ujgura iz Kine. Tu su još pakistanski talibani (Tehrik-e Taliban-e Pakistan) i pripadnici drugih pakistanskih ekstremističkih organizacija. Amerikanci su žestoko granatirali položaje Daeša kroz 2016., osobito u istočnoj provinciji Nangarhar. Analitičari potvrđuju da Daeš nije uspio regrutirati više nezadovoljnih afganistanskih talibana, a Amerikanci su potom opisali Daeš kao skupinu koja pruža malu razinu prijetnje afganistanskoj stabilnosti. Ipak, sa zaoštravanjem iransko-saudijskih odnosa, čini se da je čimbenik Afganistana postao važan. Iran je regrutirao mnoge afganistanske i pakistanske šijite za borbu protiv Daeša u Siriji i Iraku, dok Rijad pokušava intenzivirati borbu protiv šijita u Afganistanu.
Dodatnu zabrinutost je ovih dana iznijela UN-ova misija u Afganistanu (UNAMA) koja je potvrdila da je tijekom 2016. poginulo 3498 civila a 7920 ih je ranjeno, što je najveći broj civilnih žrtava sukoba u Afganistanu od 2009. Posebno je povećan broj stradale djece. Rusi smatraju da je produženi sukob u Afganistanu ostavio otvoren prostor za Daešove borce koji se poraženi, omraženi, nasilni i ljutiti vraćaju iz Iraka i Sirije. Ne radi se samo o Afganistancima, već o borcima raznih drugih nacionalnosti koji se povlače u zemlju poznatu po svojoj izoliranosti i teškom terenu. Tamo, podučeni mudžahedinskom prošlošću, mogu se regrupirati, obnoviti svoj sastav i ponovno se pojaviti kao teroristička prijetnja ne samo Afganistanu već i susjednim zemljama. Rusiju posebno brine mogućnost prelijevanja te prijetnje u srednjoazijske republike, među kojima ima i članova ruskog sigurnosnog saveza.
Na globalnoj razini, međutim, vidi se jasna protuteža američkoj ideji "policajca u svijetu". Nakon Ukrajine i Sirije, Moskva prijeti američkoj hegemoniji u još jednom području gdje su Amerikanci propustili napraviti logične korake. Ruski koraci u Afganistanu sada predstavljaju niz izazova koje američki analitičari regije nisu niti sanjali. Osim Kine, koja je životno zainteresirana za Afganistan kako zbog infrastrukturne izgradnje Puta svile prema otvorenom moru, tako i zbog sigurnosti u svojoj provinciji Xinjiang gdje dolazi do radikalizacije muslimanskih Ujgura, u ovoj priči je i Pakistan, koji je tijekom Hladnog rata bio glavni saveznik Amerikanaca. Islamabad je bio glavni provoditelj američkog novca i obučavanja mudžahedina koji su porazili Crvenu armiju u Afganistanu i istjerali Sovjete iz te zemlje. Moskva je u devedesetima podupirala zajedno s Indijom i Iranom Sjeverni savez spram Islamske stranke Gulbudina Hekmatijara i afganistanskih talibana koje su podupirali Pakistan i Saudijska Arabija (zemlje koje su, uz UAE, bile jedine koje su službeno priznale talibansku vladu u Kabulu). Od tuda i logičan ruski odnos prema Iranu i Indiji kao važnim sudionicima pregovora o afganistanskom oporavku.
Taj oporavak, međutim, mora uključiti i talibane ako se želi razriješiti situacija na terenu. Nitko ne voli talibane, ali je sušta stvarnost da su oni ukorijenjeni u brojnim afganistanskim provincijama. Prošle je godine Moskva ušla u pregovore s njima, iako se smatra da su prvi kontakti dviju strana započeli još 2007. No, do prošle godine nije bilo stvarnih pokušaja rasprave. Guverner južne afganistanske provincije Farah Mohamad Asif Nang tvrdi da je Rusija počela opremati talibanske pobunjenike sofisticiranim naoružanjem, te da je to oružje stiglo u zemlju putem Pakistana ili Irana. Nema definitivnog dokaza za to, iako je vjerojatno da su neka oružja ruske proizvodnje, podjednako kao što je drugo oružje američke ili neke druge proizvodnje. Oružje se u Afganistanu može kupiti na gotovo javnom crnom tržištu. Uostalom, Rusija vodi diplomatske razgovore, a ne naoružavanje pojedinih skupina, te se pokušava od talibana dobiti obavještajne podatke o kretanjima Daeša. S obzirom na rusko iskustvo u Afganistanu, ali i ideju 'vođenje demokracije' kojoj se okreće i Trump, čini se da bi se talibani mogli odmaknuti od al-Kaide te postati zasebna politička opcija u Afganistanu, što znači da bi se ujedno morali priključiti afganistanskim nacionalnim vojnim i redarstvenim snagama.
izvor(i): www.dawn.com | www.jahannews.com | www.rajanews.com | www.tasnimnews.com | www.unodc.org | www.unodc.org | www.mei.edu | www.tolonews.com | afghanistantimes.af | www.reuters.com
Komentari (4):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
16:26 | Petak - 10. 02. 2017
Cijela prica se vrti oko proizvodnje droge koju kontroliraju amrikanci...kada su talibani preuzeli afganistan unistili su sve nasade maka i tad je bilo jedva 10% danasnje proizvodnje maka...heroin i opijum je iuzuzetno vazan artikal za CIA i njezin crni fond...zato su preuzeli totalnu kontrolu nad kolumbijom,tamo je pak kokain...i prijatelj mi je pricao da je njegov dobar prijatelj uslikao kada su picili kontejneri kokaina na americki ratni brod ali su mu vojnici oduzeli svu opremu,temeljito pregledali i njega i opremu i tek onda mu opremu vratili kada su unistili sve slike...inace afganistanci su poznati kao najpremazanije lisice na svijetu i oni dugo vuku za nos CIA i MOSSAD samo im moze parirati pakistanska tajna sluzba jer su jednaka frekvencija...radio sam sa njima i to je neopisivooo kako te valjaju na svakome koraku.
+4
Arkaj
15:57 | Petak - 10. 02. 2017
USA će uvijek bit vrlo važna država ali Putinova primjedba da je prošlo vrijeme kad su mogle bit svjetski suveren očito je shvaćena i kod kuće a Trump je samo posljedica tog shvaćanja. Što se prije to shvaćanje proširi i na onaj dio američke političko-ekonomske elite koja još uvijek nije odustala od američkog imperija to bolje za USA i cijeli svijet.
Koliko god američko savezništvo s saudijskim vlastodršcima imalo svoju ekonomsku i bliskoistočnu logiku toliko im to savezništvo kvari ugled i utjecaj u ostatku svijeta a i neprirodno je s aspekta proklamiranih društvenih vrijednosti. Možda ipak u neko buduće vrijeme upoznamo jednu drukčiju ameriku, onu o kojoj je govorio Trump na inauguracijskom govoru. Koja vodi primjerom a ne pokušava prisiljavati bombama...
+4
josko4
14:52 | Petak - 10. 02. 2017
Sirija Libija Afganistan Jenki aut Bacuska in .
+4
korisnik10177
14:50 | Petak - 10. 02. 2017
Meni je ovaj sinopsis odličan. Hvala
No ipak bih ocijenio da uključivanje talibana u pregovore nije u interesu SAD, tj Anglo Saksonske Talasokracije i da je likvidacija Mansura bila u interesu sprječavanja dogovora u toj regiji. Ocijenjujem da ikakav dogovor u regiji, koji bi doveo di smirivanja tenzija i sukoba, nadzora i dogovaranja među upletenima, te posljedično redukcije proizvodnje droge nije u interesu SAD.
Vaš komentar:
copyright advance.hr 2017 | Impressum | uvjeti korištenja
Stari neprijatelji u kontekstu novih okolnosti: Rusija pregovarajući s Talibanima uvodi stabilnost u Afganistan
Vedran Obućina
Rusija će održati konferenciju o Afganistanu na kojoj će se susresti vodeće regionalne sile. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov potvrdio je da će se sredinom veljače u Moskvi održati susret predstavnika iz Afganistana, Pakistana, Kine, Irana i Indije. Potvrda je stigla nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Islamske republike Afganistan Salahudinom Rabanijem. Ono što je iznimno jest da su Lavrov i Rabani još jednom istakli da talibani moraju biti uključeni u konstruktivan dijalog. Samo tako bi se moglo pronaći rješenje i zaustaviti jačanje nasilja u toj zemlji, posebice kada je militantni Daeš proširio prisustvo u Afganistanu. Susret u Rusiji neće uključiti zapadne sile koje su imale svoje trupe u Afganistanu od američke invazije 2001., ali se Lavrov nada da će Moskva pospješiti odnose sa SAD-om i da će predsjednik Donald Trump ponovno započeti suradnju oko stanja u Afganistanu.
Najava konferencije u Moskvi plod je dvomjesečne diplomacije nakon što su se u prosincu prošle godine susreli dužnosnici Rusije, Kine i Pakistana i započeli tripartitne konzultacije o sukobu u Afganistanu. Takva je shema izazvala negativne reakcije, osobito iz Kabula, gdje je vlada upozorila da se niti jedna regionalna rasprava o Afganistanu ne može provoditi bez samih predstavnika afganistanske vlasti. Stoga je Kabul uključen u razgovore oko pogoršanja sigurnosnog stanja u Afganistanu a posebice zbog pojave i jačanja utjecaja Daeša u zemlji. Prethodna dva kruga razgovora (bez Afganistana) nisu predstavljena javnosti, a treći susret je iskazao povećano povjerenje uključenih zemalja i želju za suradnjom, koja je očito potaknuta strahom od širenja terorizma i njegovog prelijevanja na poroznim afganistanskim granicama.
Ogranak Daeša je preuzeo odgovornost za nekoliko napada u Afganistanu tijekom protekle godine. Stoga su se tri zemlje dogovorile oko fleksibilnog pristupa i micanja određenih ličnosti s liste sankcija kako bi se proizveo miran dijalog između Kabula i talibanskog pokreta. Pragmatično gledajući, njihov sukob je samo prilika za Daeš. Nekoliko provincijskih središta pritišće talibansko prisustvo, a broj poginulih među afganistanskim sigurnosnim snagama se popeo na više od šest tisuća tijekom 2016. Afganistanski predsjednik Ašraf Gani je prilikom Opće skupštine UN-a zatražio od te međunarodne zajednice da novog vođu talibana Maulvija Haibatulaha također stavi na listu sankcioniranih pojedinaca, što je dodatno otežalo razgovore dviju strana, a ujedno se otežao razgovor Kabula i Islamabada. Trojka je uvažila afganistansku primjedbu i primila u razgovore kabulsko predstavništvo.
Rusija je u međuvremenu počela podupirati ulazak Irana u ovaj relativno novi mirovni proces. Teheran je već tada bio snažan saveznik Moskve u borbi protiv Daeša u Siriji. Iranski su mediji potvrdili da je Mula Ahtar Mohamad Mansur, bivši vođa talibana koji je krajem proljeća 2016. ubijen u američkom zračnom napadu u Pakistanu, bio u posjeti Iranu. I dok su iranski mediji već prije potvrdili prijašnje susrete s talibanskim dužnosnicima, pojedini članci otkrivaju strateške promjene u iranskom stavu prema toj skupini kako bi ojačala borba protiv Daeša u iranskom istočnom susjedstvu. Prema tim vijestima, Mansur je bio u Iranu tjedan prije nego ga su ga Amerikanci ubili u nemirnoj pakistanskoj provinciji Balučistan. Navodno je u Iranu proveo dva mjeseca te se uključio u brojne pregovore s raznim organizacijama i institucijama. Glavna ideja vodilja je bila da se spriječi ujedinjenje talibanskih boraca s Daešom, kao i da se spriječi širenje utjecaja Daeša u sjeverom Afganistanu i na granici Afganistana i Tadžikistana. Naime, u tom području živi najveći broj afganistanskog šijitskog stanovništva koji priča jezik dari, što je inačica perzijskog jezika kao i tadžički. Osobito se to odnosi na učvršćenje sigurnosti u gradovima Mazar-e-Šarif i Herat.
Pričalo se i o dogovorima oko zaustavljanja krijumčarenja drogom. Velik udio afganistanske proizvodnje opijuma se konzumira u Iranu ili putuje kroz Iran do svog cilja u Europi. Iran je uveo drakonske kazne za krijumčare drogom koja je pridodana ubojstvu i silovanju kao zločin koji se kažnjava smrtnom kaznom. Iran i Afganistan dijele 936 kilometara granice, od kojih većinu tvore planinski lanci. Time je Iran uključen u regionalne sigurnosne sheme zbog iznimno važne uloge zaustavljanja prijetnje od krijumčarenja ilegalnih droga, osobito opijuma, heroina i droga temeljenih na morfiju, sve opijati koji siju smrt i bolest po cijelom svijetu. Talibani su pravi vladari tih puteva, dok su afganistanski uzgajatelji maka pod zaštitom lokalnih vladara rata. Ulaženje u razgovor oko prestanka krijumčarenja opijuma je stoga velik korak za Afganistan, ali i svijet u cjelini.
Nije poznato, međutim, zašto je Mansur ubijen u trenutku kada se moglo doći do jasnog dogovora. Pretpostavke su razne, a pojedini iranski mediji govore o tome da je Mansurova polunezavisnost od Pakistana proizvela nezadovoljstvo među pripadnicima moćne pakistanske obavještajne zajednice, koji su potom odali Mansurovu lokaciju Amerikancima. No, može se govoriti i o brojnim drugim razlozima Mansurovog ubojstva jer se suradnja s talibanima ne sviđa gotovo niti jednoj strani. Kako god bilo, iransko otvaranje razgovora s talibanima je golemi presedan. Iran je u prošlosti uvijek podržavao Sjeverni savez. Godine 1998. Teheran je stacionirao tenkove i pješadiju na granici s Afganistanom te je bio spreman na rat protiv talibanske vlade nakon što su ubijeni iranski diplomati u Mazar-e-Šarifu. Potom je Iran dao obavještajne podatke američkoj vojsci tijekom invazije i rušenja talibana 2001., a potom je predložio da se čelnici Sjevernog saveza postave na čelna mjesta u novoj državi. Iran od tada ima vrlo pozitivan odnos prema Kabulu, te ulaže u razvoj infrastrukture i gospodarstva. U samom Iranu živi golem broj izbjeglica iz Afganistana koji polako postaju istančan društveni problem Islamske republike. Taktički odnos Iranaca prema talibanima nije službeno priznat u iranskoj vlasti. Nakon što je Mansur ubijen, američki i europski dužnosnici su izjavili da je Mansur bio u Iranu zbog medicinskih razloga, u posjeti obitelji ili susretu s nekim provincijskim iranskim političarima. Iransko ministarstvo vanjskih poslova je tada nijekalo da je takva osoba na određene datume ušla u Iran preko pakistanske granice. Navodno je Mansur putovao s krivotvorenom pakistanskom putovnicom pod imenom Mohamad Vali.
Ali, pojava Daeša je promijenila poziciju strateškog protivnika u taktičkog saveznika, uzevši u obzir realpolitičku situaciju na samom terenu. Daeš se pojavio u Afganistanu 2014., te je svoju prisutnost potvrdio 26. siječnja 2015. imenovavši bivšeg vođu pakistanskih talibana Hafiza Saida Hana za čelnika tzv. Provincije Horasan, što je ime za povijesnu regiju koja se danas nalazi podijeljena između Afganistana, Pakistana, Irana i srednjoazijskih zemalja. Afganistanski Daeš sastoji se ponajviše od boraca iz Srednje Azije, ponajviše Hiz ut-Tahrira iz Uzbekistana, Islamskog pokreta Uzbekistana, Islamskog pokreta Tadžikistana, Čečena iz Rusije i Ujgura iz Kine. Tu su još pakistanski talibani (Tehrik-e Taliban-e Pakistan) i pripadnici drugih pakistanskih ekstremističkih organizacija. Amerikanci su žestoko granatirali položaje Daeša kroz 2016., osobito u istočnoj provinciji Nangarhar. Analitičari potvrđuju da Daeš nije uspio regrutirati više nezadovoljnih afganistanskih talibana, a Amerikanci su potom opisali Daeš kao skupinu koja pruža malu razinu prijetnje afganistanskoj stabilnosti. Ipak, sa zaoštravanjem iransko-saudijskih odnosa, čini se da je čimbenik Afganistana postao važan. Iran je regrutirao mnoge afganistanske i pakistanske šijite za borbu protiv Daeša u Siriji i Iraku, dok Rijad pokušava intenzivirati borbu protiv šijita u Afganistanu.
Dodatnu zabrinutost je ovih dana iznijela UN-ova misija u Afganistanu (UNAMA) koja je potvrdila da je tijekom 2016. poginulo 3498 civila a 7920 ih je ranjeno, što je najveći broj civilnih žrtava sukoba u Afganistanu od 2009. Posebno je povećan broj stradale djece. Rusi smatraju da je produženi sukob u Afganistanu ostavio otvoren prostor za Daešove borce koji se poraženi, omraženi, nasilni i ljutiti vraćaju iz Iraka i Sirije. Ne radi se samo o Afganistancima, već o borcima raznih drugih nacionalnosti koji se povlače u zemlju poznatu po svojoj izoliranosti i teškom terenu. Tamo, podučeni mudžahedinskom prošlošću, mogu se regrupirati, obnoviti svoj sastav i ponovno se pojaviti kao teroristička prijetnja ne samo Afganistanu već i susjednim zemljama. Rusiju posebno brine mogućnost prelijevanja te prijetnje u srednjoazijske republike, među kojima ima i članova ruskog sigurnosnog saveza.
Na globalnoj razini, međutim, vidi se jasna protuteža američkoj ideji "policajca u svijetu". Nakon Ukrajine i Sirije, Moskva prijeti američkoj hegemoniji u još jednom području gdje su Amerikanci propustili napraviti logične korake. Ruski koraci u Afganistanu sada predstavljaju niz izazova koje američki analitičari regije nisu niti sanjali. Osim Kine, koja je životno zainteresirana za Afganistan kako zbog infrastrukturne izgradnje Puta svile prema otvorenom moru, tako i zbog sigurnosti u svojoj provinciji Xinjiang gdje dolazi do radikalizacije muslimanskih Ujgura, u ovoj priči je i Pakistan, koji je tijekom Hladnog rata bio glavni saveznik Amerikanaca. Islamabad je bio glavni provoditelj američkog novca i obučavanja mudžahedina koji su porazili Crvenu armiju u Afganistanu i istjerali Sovjete iz te zemlje. Moskva je u devedesetima podupirala zajedno s Indijom i Iranom Sjeverni savez spram Islamske stranke Gulbudina Hekmatijara i afganistanskih talibana koje su podupirali Pakistan i Saudijska Arabija (zemlje koje su, uz UAE, bile jedine koje su službeno priznale talibansku vladu u Kabulu). Od tuda i logičan ruski odnos prema Iranu i Indiji kao važnim sudionicima pregovora o afganistanskom oporavku.
Taj oporavak, međutim, mora uključiti i talibane ako se želi razriješiti situacija na terenu. Nitko ne voli talibane, ali je sušta stvarnost da su oni ukorijenjeni u brojnim afganistanskim provincijama. Prošle je godine Moskva ušla u pregovore s njima, iako se smatra da su prvi kontakti dviju strana započeli još 2007. No, do prošle godine nije bilo stvarnih pokušaja rasprave. Guverner južne afganistanske provincije Farah Mohamad Asif Nang tvrdi da je Rusija počela opremati talibanske pobunjenike sofisticiranim naoružanjem, te da je to oružje stiglo u zemlju putem Pakistana ili Irana. Nema definitivnog dokaza za to, iako je vjerojatno da su neka oružja ruske proizvodnje, podjednako kao što je drugo oružje američke ili neke druge proizvodnje. Oružje se u Afganistanu može kupiti na gotovo javnom crnom tržištu. Uostalom, Rusija vodi diplomatske razgovore, a ne naoružavanje pojedinih skupina, te se pokušava od talibana dobiti obavještajne podatke o kretanjima Daeša. S obzirom na rusko iskustvo u Afganistanu, ali i ideju 'vođenje demokracije' kojoj se okreće i Trump, čini se da bi se talibani mogli odmaknuti od al-Kaide te postati zasebna politička opcija u Afganistanu, što znači da bi se ujedno morali priključiti afganistanskim nacionalnim vojnim i redarstvenim snagama.
izvor(i): www.dawn.com | www.jahannews.com | www.rajanews.com | www.tasnimnews.com | www.unodc.org | www.unodc.org | www.mei.edu | www.tolonews.com | afghanistantimes.af | www.reuters.com
Komentari (4):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
16:26 | Petak - 10. 02. 2017
Cijela prica se vrti oko proizvodnje droge koju kontroliraju amrikanci...kada su talibani preuzeli afganistan unistili su sve nasade maka i tad je bilo jedva 10% danasnje proizvodnje maka...heroin i opijum je iuzuzetno vazan artikal za CIA i njezin crni fond...zato su preuzeli totalnu kontrolu nad kolumbijom,tamo je pak kokain...i prijatelj mi je pricao da je njegov dobar prijatelj uslikao kada su picili kontejneri kokaina na americki ratni brod ali su mu vojnici oduzeli svu opremu,temeljito pregledali i njega i opremu i tek onda mu opremu vratili kada su unistili sve slike...inace afganistanci su poznati kao najpremazanije lisice na svijetu i oni dugo vuku za nos CIA i MOSSAD samo im moze parirati pakistanska tajna sluzba jer su jednaka frekvencija...radio sam sa njima i to je neopisivooo kako te valjaju na svakome koraku.
+4
Arkaj
15:57 | Petak - 10. 02. 2017
USA će uvijek bit vrlo važna država ali Putinova primjedba da je prošlo vrijeme kad su mogle bit svjetski suveren očito je shvaćena i kod kuće a Trump je samo posljedica tog shvaćanja. Što se prije to shvaćanje proširi i na onaj dio američke političko-ekonomske elite koja još uvijek nije odustala od američkog imperija to bolje za USA i cijeli svijet.
Koliko god američko savezništvo s saudijskim vlastodršcima imalo svoju ekonomsku i bliskoistočnu logiku toliko im to savezništvo kvari ugled i utjecaj u ostatku svijeta a i neprirodno je s aspekta proklamiranih društvenih vrijednosti. Možda ipak u neko buduće vrijeme upoznamo jednu drukčiju ameriku, onu o kojoj je govorio Trump na inauguracijskom govoru. Koja vodi primjerom a ne pokušava prisiljavati bombama...
+4
josko4
14:52 | Petak - 10. 02. 2017
Sirija Libija Afganistan Jenki aut Bacuska in .
+4
korisnik10177
14:50 | Petak - 10. 02. 2017
Meni je ovaj sinopsis odličan. Hvala
No ipak bih ocijenio da uključivanje talibana u pregovore nije u interesu SAD, tj Anglo Saksonske Talasokracije i da je likvidacija Mansura bila u interesu sprječavanja dogovora u toj regiji. Ocijenjujem da ikakav dogovor u regiji, koji bi doveo di smirivanja tenzija i sukoba, nadzora i dogovaranja među upletenima, te posljedično redukcije proizvodnje droge nije u interesu SAD.
Vaš komentar:
copyright advance.hr 2017 | Impressum | uvjeti korištenja
- Ultra Sarma
- Posts: 334
- Joined: Mon Mar 14, 2016 9:00 am
- Location: Zapadni Beograd
Re: Војска и војне теме
Nexon wrote:Ultra Sarma wrote:Mi ako prodajemo Saudiskoj Arabiji oruzije na nacin koji je propisan, nista lose ne radimo. To da oruzije ide u ruke ID i sto se to zna je posebna prica, ali mi smo to prodali SA kako treba i tu prestaje bilo kakva nasa odgovornost. Pare su pare i ako mislimo da zaradimo na oruziju mora ovako i na tome nam nece zameriti niko, ni Rusi, jer svi pa i oni tako rade... Bitno je da krusik i ostali rade punom parom, a mudzosi mogu slobodno da se ubijaju nasim automatima, a mi da posmatramo i zaradjujemo na tome.Шта је с Мохамедом Дахланом (Mohammed Dahlan), једним од премијерових „арапских пријатеља“ – позната је фотографија на којој Вучић, Мило Ђукановић и Дахлан седе на софи у Вучићевој кући (овде), као што је познато и да је Дахлан добио српско држављанство, да је добио на коришћење вилу на Дедињу, као и да је важан партнер за извоз српског наоружања на Блиски исток – а кога је званична палестинска комисија означила као ликвидатора који је Јасеру Арафату, док је лежао у болици у Паризу, убризгао отров, од чега је Арафат умро? И да ли је истина да се српским оружјем, које „пријатељу Дахлану“ – том „убици с инјекцијом“, продају српске власти, наоружавају сиријски побуњеници из ког потом пуцају и на руске војнике?
http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kul ... je-istina/
Manje vise da ponovim iz prethodnog posta. Prvo sam isecak je kao iz neke bajke, pogotovo sa ovom slikom ovih karikatura... Drugo koji je mudzos koga ubio mene uopste ne interesuje, samo je plus jos ako je to ucinjeno nasim oruzijem. Drugo dok mi proizvodimo i izvozimo po propisima mi nemamo odgovornost da li ce kupac proslediti u ruke ID oruzije ,,iz kog pucaju i na ruske vojnike". Rusko naoruzanje je svuda po svetu i ono se koristilo protiv nas u svim ratovima i oni nema sta nama da zamere, i sad bi prodali za pare ustasama na keca oruzije i mi to ne bi trebali da zameramo, pare su pare i jedino takvim ponasanjem mogu da se zarade. Dakle samo nek se stancuje oruzije i municija i neka se uzimaju dolari od mudzosa, a oni nek rade posle sta oce, a ja bih voleo da ga dobro iskoriste u njihovim sektaskim obracunima po bliskom istoku, dok je po propisima nema sta da se brinemo, tako svi rade, pa i Rusi.
Комунисти бандо без морала
ви убисте Дражу ђенерала
ви убисте Дражу ђенерала
Re: Војска и војне теме
Intervju sa Dejanom Bericem od 3h i 22min (Tesa Tesanovic)
http://www.youtube.com/watch?v=adJWTB-owxY&t=
http://www.youtube.com/watch?v=adJWTB-owxY&t=
Re: Војска и војне теме
Stara mapa cini mi se, danas zatvoren taj dzep bas tu gde je oznaka za 10,7 km se SAA spojila sa kurdima. Ovi crni iz dzepa se navodno preobukli u zelene turke.
- Ultra Sarma
- Posts: 334
- Joined: Mon Mar 14, 2016 9:00 am
- Location: Zapadni Beograd
Re: Војска и војне теме
Stvari se odvijaju prebrzo tako da je to vec stara mapa, zelenima je presecen put, nema vise da se napreduje ka jugu tu su sada tigrovi... najavljuju sad napad na Manbidz koji drze Kurdi i tu moze da bude svasta.. dakle SAA se spojila sa crvenim demokratama Kurdima i posle toga cak uzela jos dva sela istocno..
edit: i ovo je stara mapa, ovaj dzep su zauseli zeleni kompletno.
Evo ih kosooki Ujguri, muslimansko pleme koje zivi u Kini. Bore se na strani ID, ima ih i u nusri... inace, uz Cecene verovatno najbolji borci na toj ,,demokratskoj" strani.. ko ima slab stomak da preskoci posto ima delova kao npr kad klinac overava zarobljenika utokom u glavu i prosipa mu mozak.. mene cudi da ovako nesto uopste ima na yt.
https://www.youtube.com/watch?v=4JaunIypczs
I da, posto zandari prate ovaj forum (i pisu cak) evo im ovaj snimak pa bi sluzba mogla nesto da uradi i da uhapsi/likvidira ovog babuna iz Bosne po imenu Ines Midzic, koji je clan ID i jedan od glavnih za ova nasa podrucija.. eto pravi posao, a ne da jurite po fb ko psuje Brankicu..
https://plus.google.com/photos/photo/10 ... ?icm=false
edit: i ovo je stara mapa, ovaj dzep su zauseli zeleni kompletno.
Evo ih kosooki Ujguri, muslimansko pleme koje zivi u Kini. Bore se na strani ID, ima ih i u nusri... inace, uz Cecene verovatno najbolji borci na toj ,,demokratskoj" strani.. ko ima slab stomak da preskoci posto ima delova kao npr kad klinac overava zarobljenika utokom u glavu i prosipa mu mozak.. mene cudi da ovako nesto uopste ima na yt.
https://www.youtube.com/watch?v=4JaunIypczs
I da, posto zandari prate ovaj forum (i pisu cak) evo im ovaj snimak pa bi sluzba mogla nesto da uradi i da uhapsi/likvidira ovog babuna iz Bosne po imenu Ines Midzic, koji je clan ID i jedan od glavnih za ova nasa podrucija.. eto pravi posao, a ne da jurite po fb ko psuje Brankicu..
https://plus.google.com/photos/photo/10 ... ?icm=false
Комунисти бандо без морала
ви убисте Дражу ђенерала
ви убисте Дражу ђенерала
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 59 guests